Otkaz nikad nije jednostran proces, jer i onaj tko ga daje i onaj tko ga prima, prolaze kroz neku vrstu gubitka. Zato je važno kako vodimo taj trenutak. Pravi lideri moraju provoditi i one najteže odluke – i upravo je u tome razlika između lidera i oni koji samo titulom nose neku funkciju. Jer upravo tada, kad je neugodno i teško, pokazuje se kakav ste zaista lider. Jer nije poanta kako vodimo kad je sve mirno i bajno, nego kako vodimo kada se sve lomi.
I ne, ovo nije savjet iz teorije. Ovo pišem kao osoba koja je u stečajnim postupcima morala ljudima reći da odlaze – i to ne jednom. Od samog početka sam to radila ljudski – i uvijek riješila i najkompleksnije situacije.
Samo razgovor u četiri oka. Ne postoji ni poruka ni e-mail koji može zamijeniti osobni razgovor. Sjednite s osobom. Pogledajte ju u oči i recite joj kakva je situacija, gdje trenutno stojite, zašto se donosi ta odluka i što to znači za nju. Jasno, bez okolišanja, ali s poštovanjem. I bez rečenica koje počinju s “ti si…”. Držite se činjenica. Govorite iz “ja pozicije”, ne iz napada.
Ne ulazite u bilance i poslovne drame. Radnika ne zanima vaša financijska projekcija ili problemi. I ne treba ga zanimati. Nemojte se žaliti, nemojte racionalizirati i nemojte tražiti suosjećanje. Zadržite poslovni integritet. Jer ta osoba sutra može pričati drugima, a vaš autoritet tada ovisi o tome kako ste vodili taj razgovor.
Poštujte zakon – bez iznimke. Zvuči formalno, ali upravo tu najviše firmi pada, pa to radnici kasnije iskoriste da se „osvete”. Naravno, osvećuju se jer vjerojatno u postupku davanja samog otkaza nešto niste obavili kako treba, bilo razgovor, pristup ili ste ga jednostavno ignorirali. Ljudi žele pažnju i razumijevanje. Ako imaju to, lakše se rješava i najteža situacija. Zato dajte radniku sve dokumente koje morate, recite mu koja prava ima i zatražite potpis. Jasno, čisto, bez okolišanja i bez pasivne agresije.
Ako se razilazite zbog sukoba – vi budite veći. Kada je u pitanju otkaz koji se mora dogoditi zbog velikih propusta radnika i nepopravljivih odnosa, tada vrlo vjerojatno postoji međusobni sukob, netrpeljivost ili frustracija. I tu je moguće da vas prilikom prekida radnog odnosa radnik želi isprovocirati, dignuti tlak, „spustiti” vas nešto. Ne obazirite se. Riješite formalnosti i dignite glavu visoko. Ne reagiraj na provokacije. Jer ono što on govori dolazi iz njegove glave, i nema veze s vašom. Bez osvete, bez komentara, bez suptilnog omalovažavanja.
Ponudite ono što možete. Ako znate nekoga tko zapošljava ili imate kontakt za neku priliku za novi posao? Pomozite radniku i ponudite preporuku. Tu pokazujete svoju veličinu i dostojanstvo. Ako radnik odlazi jer sam želi otići, tada mu samo pristojno zaželite sreću na novom poslu.
Nemojte sići ispod svoje razine. Bit će radnika koji će reagirati bijesom, optužbama, suzama ili nepoštovanjem. No, vi ste taj koji ostaje smiren. Jer vi ste tu da vodite, ne on. Zato zadržite ton, ne dozvolite nepoštovanje, čuvajte svoje granice.
Davanje otkaza je test liderstva. U tom trenutku ne vodite samo proces. Vodite situaciju koja najčešće nije niti „cvijeće niti veselje”. Jer, ljudi zaborave što smo rekli, ali nikada ne zaborave kako su se osjećali pored nas. Voditi znači ostati čovjek i kad je teško. A pravi lideri znaju da otkazi ne moraju ostaviti gorak trag, nego i trag poštovanja.
